Definisanje mehanizama kontrole i nadzora, sistemsko ojačavanje ministarstva i saradnja sa parlamentom i civilnim društvom biće među mojim prioritetima, rekao je u intervjuu za „Dan” ministar unutrašnjih poslova
Sergej Sekulović.
Koji će biti Vaši prioriteti na mjestu ministra unutrašnjih poslova?
– Ministarstvo unutrašnjih poslova ima svoju sistemsku poziciju, u odnosu na koju se trenutno orijentišem. To ne znači da ne planiram i određene izmjene. U ovom trenutku postoje tri stuba na koja oslanjam viziju funkcionisanja. Prvi stub je poštovanje ljudskih prava i puna transparentnost, zabrana diskriminacije i neselektivnost. MUP je trenutno strateško-analitički i kontrolno-nadzorni organ. Jačaću kontrolne mehanizme, u prvom redu sistem unutrašnje kontrole, i koristiti sve mehanizme upravnog nadzora.
MUP se mora otvoriti prema civilnom društvu. Jedna od ideja je formiranje savjeta za transparentnost, kao stalnog tijela pri ministru. Taj savjet bi sačinjavali predstavnici relevantnih nevladinih organizacija. Fokus je na poštovanju ljudskih prava i sloboda, transparentnosti izvršenja budžeta i javnih nabavki, kao i izborno zakonodavstvo u dijelu biračkog spiska.
Drugi stub je izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, sa ciljem vraćanja Uprave policije u sastav MUP-a. Politička odgovornost ministra za rad ovog organa mora biti ojačana mogućnošću da utiče na kadrovsku strukturu Uprave policije. Ovo ne znači da bi se ministar miješao u operativni rad policije, ali njegova odgovornost mora biti osnažena i odgovarajućim mehanizmima uticaja.
Treći stub je otvaranje prema parlamentu i saradnja sa njim. Bez adekvatnog povjerenja i saradnje, teško da se mogu ostvariti potrebni rezultati. U tom smislu, očekujem učešće poslanika u radnim grupama koje će formirati ministarstvo i kontinuiranu saradnju u cilju nalaženja najboljih normativnih rješenja. U najkraćem, definisanje mehanizama kontrole i nadzora, sistemsko ojačavanje ministarstva i saradnja sa parlamentom i civilnim društvom.
Da li ćete insistirati na tome da se iz policije eliminišu kadrovi koji su poznati po aferama kriminala i korupcije i učešću u kampanjama DPS-a?
– Iskreno želim da Crna Gora dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU. Da bismo došli do mjerljivih rezultata, u oblastima kao što su borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, u prvom redu potrebno je da dođe do kadrovskih promjena. Drugim riječima, sistem mora funkcionisati na bazi povjerenja i saradnje, ili ne može funkcionisati. Jedan dio odgovornosti je na ministarstvu i Upravi policije, drugi dio na organima na koje ministarstvo i Vlada nemaju i ne treba da imaju uticaja. Međutim, opet naglašavam potrebu bliske saradnje između ministarstva, Vlade i parlamenta da bismo izgradili sistem koji karakteriše povjerenje bez koga nema napretka.
Kako komentarišete prozivke iz DF-a da treba uhapsiti Mila Đukanovića?
– Nama treba pravda, a ne osveta. Treba nam sistem, a ne individualni istup. Potrebno je da gradimo institucije koje će da traju. Osnovna je poruka – svi moramo biti jednaki pred zakonom.
Kako vidite kritike dijela javnosti i nekih stranaka u parlamentu da su na mjesta Vaših pomoćnika dovedeni kadrovi bez dovoljno stručnih referenci i sa partijskom knjižicom kao glavnom kvalifikacijom?
– Prvo, mislim da predloženi kadrovi imaju stručne reference. Kao drugo, uklapaju se u moju viziju saradnje, kako sa državnim parlamentom i civilnim sektorom, tako i pripremu organizacionih promjena ministarstva.
Vjerujete li da se tokom Vašeg mandata može napraviti pomak kada su u pitanju istrage o više desetina nerasvijetljenih ubistava iz ranijeg perioda?
– Znam da ću uraditi sve što je u mojoj moći. Takođe, iskreno pružam ruku drugim nadležnim institucijama, poštujući njihovu samostalnost i nezavisnost, da taj posao radimo zajednički.
Mogu li državni organi Crne Gore, ipak, uspjeti u tome da Srbija izruči Svetozara Marovića kako bi izdržavao kaznu zatvora u Crnoj Gori?
– Mogu Vam – s obzirom na moje nadležnosti – dati ovakav odgovor: državni organi Crne Gore moraju uraditi sve što je u njihovoj nadležnosti da pravda bude zadovoljena. Bez iskrene i konkretne saradnje između zemalja regiona neće biti napretka u procesu evropskih integracija.
Trgovina drogom je ozbiljan problem, na šta je posebno ukazao rat „kotorskih klanova”
. Vjerujete li da država može stati na kraj tome?
– Vjerujem da svaka država, ukoliko želi, može biti jača od kriminala. Trgovina narkoticima ima i transnacionalni karakter, koji je čini posebno opasnom. U tom kontekstu, mogu još da kažem da svaka država može biti jača od kriminala ako iskreno sarađuje u toj borbi sa drugim državama.
M. VEŠOVIĆ
Moram imati bitan uticaj na kadrovsku politiku Kakva treba da bude institucionalna pozicija Uprave policije?
– Kao što sam već naveo, ona treba da ima samostalnost u operativnom radu, sa jasno uspostavljenim sistemima nadzora i kontrole od strane ministarstva. Ministar unutrašnjih poslova nije vrhovni državni tužilac, što se u javnosti često miješa. Legitimna je ideja da tužilačka organizacija bude smještena u okvire izvršno-upravne vlasti. Tada bi vrhovni državni tužilac, koji bi bio na čelu i određenog ministarstava, u potpunosti bio odgovoran za rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije. Naravno, postoje snažni argumenti protiv takve ideje, koji, bar po mom mišljenju, pretežu. Policija treba da samostalno radi svoj dio posla, ministar da vrši nadzor i kontrolu, i da ima bitan uticaj na kadrovsku politiku, a tužilaštvo da bude samostalan organ, koji je potpuno nezavistan od političkih strujanja. Svi zajedno bi trebalo da imaju jedan isti cilj – a pod tim podrazumijevam jasnu volju da se prema kriminalu i korupciji ima nultni stepen tolerancije.
